Viška pomorska bitka 1866. godine, grad Vis

Poznata Viška pomorska bitka, se odigrala dana 20.07.1866. godine, u akvatoriju sjeverno od otoka Visa, u kojoj su se sukobile pomorske ratne flote Habsburške Monarhije i Kraljevine Italije. Pomorska bitka je završila pobjedom Habsburške Monarhije, čijoj pobjedi su znatno doprinijeli hrabri hrvatski mornari, koji nisu htjeli talijansku dominaciju na ovim prostorima i ujedno su osjetili potrebu za buđenjem nacionalne svijesti u Dalmaciji i Hrvatskoj.

Cilj Kraljevine Italije je bilo stvaranje prevlasti nad Jadranom, pa je dala instrukcije admiralu Persanu, da sa pomorskom ratnom flotom zauzme otok Vis, s kojega bi kasnije mogli kontrolirati sve pomorske putove na Jadranu. Nakon što su isplovili iz talijanskih ratnih luka, krenuli su prema otoku Visu s ciljem da zauzmu tvrđave iznad gradova Visa i Komiže. Napad na ta dva grada je počeo 18.07.1866. godine. Međutim, ni nakon teškim granatiranja i nekoliko napada, nisu uspjeli zauzeti te utvrde, pa su obustavili napade na otok. Kad je car i admiralitet Habsburške Monarhije doznao da Talijanska ratna flota napada otok Vis, izdali su zapovijed, da sa svojom pomorskom ratnom flotom napadne neprijateljsku flotu. Preko svojih obavještajnih službi, Kraljevina Italija, je doznala da dolazi njihova flota, pa su se postrojili u ratnoj formaciji sjeverno od otoka, čekajući njihov dolazak.

Interesantni su podaci o omjeru pomorskih snaga : Austrijska flota je imala 27 ratnih brodova ukupnog deplasmana od 57.344 BRT sa 532 brodska topa i 7.871 časnika, dočasnika i mornara, Talijanska flota je imala 34 ratna broda ukupnog deplasmana od 86.000 BRT sa 645 topova i 10.886 ljudi.

Austrijsko zapovjedništvo mornarice je znalo da je talijanska flota brojnija, jača i bolje naoružana od njihove, pa su se odlučili na tkz. klinastu formaciju brodova prethodnice, centra i začelja, s ciljem da oklopni brodovi jednostavno nasrnu na talijanske brodove i jakim pramčanim djelom unište i potope neprijateljske brodove. Kad je admiral Persano vidio da gubi brodove i mornare na taj neobičan način ratovanja, zapovjedio je povlačenje. Čitav ostatak talijanske ratne flote je u panici pobjegao sa pomorskog ratišta i krenuo prema svojim ratnim lukama sa 660 mrtvih i ranjenih ljudi, dok je austrijska flota imala daleko manje gubitaka, svega 176 mrtvih i ranjenih ljudi. Nakon ovog poraza talijanska mornarica je izgubila kontrolu nad ovim dijelom Jadrana. Najveći pobjednici su bili Hrvatski Mornari koji su pobjedom na moru, postali ponosni i nacionalni svjesni ljudi, i da su oni gospodari ovih otoka i Jadranskog mora.

Članovi Hrvatsko-austrijskog kulturnog foruma i predstavnici Crvenog križa Austrije, su 2006. godine organizirali trodnevnu proslavu 140. godišnjicu viške bitke. Tog dana 18.07.2006. godine, su gradonačelnik Visa sa limenom glazbom i trojicom povjesničara, željno očekivali delegaciju države Austrije koja će biti prisutna na toj proslavi. Nakon predstavljanja odveli su ih u hotel kako bi se umorni turisti mogli odmoriti. Tek su se sutradan obukli u odore iz vremena kad se je odvijala bitka. Domišljati Austrijanci su iz povijesnih muzeja posudili uniforme,šešire,sablje,bojni stijeg,ratne medalje,svečane kaiševe i ostalu osobnu ratnu opremu, i očarali domaćine. Ispred hotela Issa se je formirala svečana kolona od predstavnika Austrije,Crvenog križa,Hrvatske ratne mornarice,Općine Vis i mještana, i krenula prema groblju Prirovo, kako bi odali počast poginulim ratnicima. Nakon tri počasna pucnja, polaganjem vijenaca i minutom šutnje, svi učesnici su se u tišini udaljili sa groblja. Zahvaljujući dokumentarnoj seriji «Veliki brodolomi Jadrana» i kartama lokalnih Viških ribara o mjestima gdje im zapinju mreže, na dubini od 120 metara, otkriveni su potopljeni brodovi talijanske ratne flote za vrijeme Viške pomorske bitke 1866. godine. To se radilo o talijanskom admiralskom brodu «Re di Italia» i oklopnjači «Palestro». Video zapis tih pronađenih olupina je, zbog velike dubine zabilježila mini podmornica Hrvatsko-francuske ekspedicije, rasvijetlila tu tajnu o lokalitetu potopljenih brodova.

Ovakvi dokazi o bogatoj povijesti otoka Visa su veliko jamstvo za kvalitetnu turističku ponudu, brojne goste, turiste i nautičare, koji znatno povećavaju turistički promet i gospodarstvo čitavog otoka.