Otok Čiovo

Otok Čiovo je mali otok koji ima samo 30 km2 sa 4 naselja. Otok Čiovo je naseljen na sjevernoj i zapadnoj strani, dok ostali dio ima nedirnute uvale i prirodu. Otok Čiovo zatvara djelom Kaštelanski zaljev i tako ga štiti od utjecaja južnog nevremena sa mora. Dok nije izgrađen most, on je bio izoliran otok na kojeg se dolazilo samo brodom. Danas je Otok Čiovo privlačno turističko odredište na kojeg se može doći u kratkom vremenu i uživati u lijepoj prirodi i plažama.

Čiovo

Čiovo je lijepi tihi otok koji se je smjestio u akvatoriju Srednje Dalmacije, poznat po lijepim plažama i čistom moru. Čiovo je mostom spojeno sa kopnom, tako da se može u kratkom vremenu doći na ovaj mali otok.Za vrijeme turističke sezone, Čiovo primi velik broj turista, pa su domaćini izgradili kvalitetne turističke objekte, od: Hotela, vila, kuća za odmor, apartmana pa do restorana. Gosti, putnici i turisti rado svraćaju na ovaj lijepi otok Čiovo.

Ladanjske kuće

Za vrijeme Trogirske kneževine i u Srednjem vijeku, bogatiji stanovnici grada Trogira su gradili ladanjske kuće na otoku Čiovu i u Kaštelanskom polju. To su obično bili bogatiji trgovci, plemići i brodovlasnici, koji su sebi mogli priuštiti gradnju ladanjskih kuća u prirodi, gdje su se mogli odmoriti od gradskog života i uzgajati poljoprivredne kulture za njihove brojne obitelji. Ladanjske kuće su se obično gradile u zaštićenim uvalama i u blizini plodnih polja. Za vrijeme ljeta, te ladanjske kuće su bile prvi počeci turizma, potrage za hladom ispod borova i kupanje u čistom moru. Te Ladanjske Kuće su bile građene od bijeg kamena sa velikim balkonima, balaturama i lijepim vrtovima. Trogirski plemići su gradili u uvali Okruga donjeg, a Splitski plemići u Slatinama. Obližnja polja su obrađivali pučani koji su radili za njih. U vrijeme berbe, sa tih ladanjskih kuća i polja, su se nosile velike količine voća i povrća u njihove palače u gradu Trogiru i Splitu. Dolaskom brojnih vladara u kasnijoj povijesti, te Ladanjske Kuće su počele polako propadati. Danas ima malo ostataka tih lijepih građevina, jer su pučani koristili njihov kamen za gradnju svojih kuća..

Trogirska kneževina

Trogirska kneževina je postojala od 9 – 15. stoljeća, sa uređenim gradskim i pučkim životom. Statut je uređivao sva pitanja i probleme jednog glavnog grada, brojnih naselja, otoka Čiova, poljoprivrednih površina i ribolova. Trogirska Kneževina je bila uređena na sličan način kao Dubrovačka i Poljička kneževina. Stražari su čuvali grad i naselja, a redarstvo pazilo da se svi pridržavaju odredbi statuta. To je bilo vrijeme prosperiteta za sve građane, plemstvo i pučane. Dolaskom Mlečana na ovo područje 1420. godine, polako se je počela gasiti Trogirska kneževina, jer su Mlečani nametnuli svoja pravila i statut svima koji su bili pod njihovom vlašću.

Naseljavanje otoka Čiovo

Naseljavanje otoka Čiovo je počelo sa starim Ilirima, pa Grčkim doseljenicima, Rimljanima, izbjeglicama iz Bosne i brojnim drugim.Dok je postojao kao izolirani otok, Naseljavanje Otoka Čiovo je počelo u IV p.k. kada je gradska vlast i crkva, tu slala kažnjenike, heretike i izopćenike iz gradova i naselja gdje su živjeli. Tek je kasnije, statutom Trogirske kneževine regulirano naseljavanje otoka Čiovo, pa su mnogi stanovnici grada Trogira tu počeli živjeti zbog mogućnosti uzgoja žitarica, voća i povrća, koje su kasnije u vrijeme berbe prodavali na tržnici u gradu. Istovremeno su u lijepim uvalama, bogati stanovnici grada Trogira, počeli graditi velike ladanjske kuće, kako bi tu uživali u prirodi, tišini i kupanju u čistom moru. Na svoj odmor i berbu voća i povrća su odlazili svojim brodovima Za razliku od njih, siromašni pučani su morali graditi skromne kamene kuće na obroncima brda, jer nisu imali novca, a putovali su malim brodicama na vesla. U novijoj povijesti, Naseljavanje Otoka Čiovo je počelo zbog dolaska gostiju, putnika i turista, pa su mještani počeli graditi hotele, vile, kuće za odmor, apartmane i restorane. Danas je za vrijeme turističke sezone, dosta prometno na čitavom otoku jer stanovnici otoka Čiova moraju ugostiji te brojne turiste i putnike..

Otok Čiovo kao turističko odredište

Otok Čiovo kao turističko odredište je poznato i poželjno svih gostima i turistima koji žele preko mosta doći na otok. Nakon što razgledaju ljepote grada Trogira, mogu u kratkom vremenu doći na taj lijepi mali otok i uživati u brojnim uvalama i čistom moru. Otok Čiovo Kao Turističko Odredište je poželjno zbog borovih šuma, mira i tišine. Gosti i turisti mogu birati gdje žele odmor, na kopnu ili uz more. Otok Čiovo Kao Turističko Odredište ima kvalitetnu ponudu i riješenu svu potrebnu infrastrukturu za povećani broj stanovnika za vrijeme turističke sezone.

Povijest otoka Čiovo

Povijest otoka Čiovo datira iz davnih antičkih vremena. Ovdje su boravili stari Iliri, koji su naselili otoke i obalu. Kasnije su u IV p.k. tu počeli dolaziti grčki doseljenici i skupa sa starosjediocima razvijati trgovinu i promet. Dolaskom Rimljana, suživot se je promijenio, i počeli su se sukobljavati sa ratobornim Ilirima. Povijest Otoka Čiovo je vezana za gradove Tragurium i Salonu kao glavnog grada provincije Dalmacije. Zbog čestih napada turske vojske u Bosni, brojni stanovnici tih krajeva su bježali pred njima i došli u ove krajeve. Počela su se graditi naselja uz obalu i na otoku Čiovu. Kasnije su se ovdje mijenjale brojne vlasti i vladari. Novija Povijest Otoka Čiovo je vezana za razvoj trgovine, prometa i turizma. Tako da danas na otoku Čiovo postoje brojni hoteli, vile, kuće za odmor, apartmani i restorani. Zbog njegove ljepote, gosti i turisti rado dolaze na otok Čiovo.